I le taimi o leMalo o Romama leEmepaea o Roma, na amata tausaga i le aso na ulufale muamua ai konesula taitasi i le ofisa. Atonu o le aso 1 o Me a o lei oo i le 222 T.L.M., Mati 15 mai le 222 T.L.M. i le 154 T.L.M., ma Ianuari 1 mai le 153 T.L.M. I le 45 T.L.M., ina uaIulio KaisarafouKalena JulianIna ua amata faamamaluina, na faatulaga ai e le Senate ia Ianuari 1 o le aso muamua o le tausaga. I lena taimi, o le aso lea na amata aloaia ai e i latou o le a umia tofiga faalemalo o latou tofiga aloaia, ma o le aso masani foi lea e faapotopoto ai le Senate Roma. O lenei tausaga fou faalemalo sa tumau pea lona aoga i le Emepaea atoa o Roma, i sasaʻe ma sisifo, i lona olaga atoa ma mulimuli ane, po o fea lava na faaauau ai ona faaaogaina le kalena a Julian.
I Egelani, o osofaʻiga a Angle, Saxon, ma Viking i le seneturi lona lima e oo atu i le seneturi lona sefulu na toe faʻafoʻisia ai le itulagi i le talafaasolopito aʻo leʻi oo i le iʻuga mo sina taimi. E ui o le toe faʻaofiina mai o le faa-Kerisiano na aumaia ai le kalena Julian, ae o lona faʻaaogaina sa faʻamuamua lava i le auaunaga a le ekalesia i le amataga. Ina ua maeʻaViliamu le Fa'ato'ilaloinana avea ma tupu i le 1066, na ia poloaʻia ai le toe faʻavaeina o le aso 1 o Ianuari o le Tausaga Fou faʻalemalo ina ia fetaui ma lona faʻapaleina. Mai le tusa o le 1155, na aufaatasi ai Egelani ma Sikotilani ma le tele o Europa e faʻamanatu le Tausaga Fou i le aso 25 o Mati, e tusa ai ma le vaega o totoe o Kerisiano.
I leVaitau Tutotonui Europa le tele o aso faamanatu taua i lekalena fa'alelotuo le Ekalesia Katoliko Roma na faʻaaogaina o seamataga o le tausaga Julian:
I le faiga fa'aonaponei po'o le faiga o le peritomeina, na amata le tausaga fou ia Ianuari 1, leTausamiga o le Peritomeina o Keriso.
I le Faamanatuga po o le Faataitaiga o le Aso o Tamaitai, na amata le tausaga fou ia Mati 25, o le tausamiga o leFa'aaliga(e masani ona faaigoaAso o Tamaitai). Sa faʻaaogaina lenei aso i le tele o vaega o Europa i le Vaitau Tutotonu ma tua atu.
Sikotilanisuia i le Fa'aonaponei o le tausaga fou na faia ia Ianuari 1, 1600, e ala i le Poloaiga a le TupuFono Fa'apitoai le aso 17 o Tesema, 1599. E ui lava i le tuufaatasia o palealii tautupu a Sikotilani ma Egelani faatasi ai ma le afio mai o Tupu James VI ma le I i le 1603, ma e oo lava i le tuufaatasia o malo lava ia i le 1707, ae sa faaauau pea ona faaaogaina e Egelani le aso 25 o Mati seia oo ina pasia e le Palemene leTulafono o le Kalena (Faiga Fou) o le 1750. O lenei tulafono na liua ai Peretania Tele atoa i le faʻaaogaina o le kalena Gregorian ma toe faʻamatalaina ai i le taimi lava e tasi le tausaga fou faʻalemalo ia Ianuari 1 (e pei ona i ai i Sikotilani). Na amata faamamaluina i le aso 3 o Setema (Faiga Tuaipo'o le 14 Setema (Fofoga Fou) 1752.
I le faiga faamasani o le Eseta, na amata le tausaga fou i leAso Toʻonaʻi Paia(le aso na muamua atuAso Maliu), pe o nisi taimi i lugaAso Faraile Paia. Sa faʻaaogaina lea mea i Europa atoa, aemaise lava i Falani, mai le seneturi lona sefulutasi i le seneturi lona sefuluono. O se tasi o mea le lelei o lenei faiga ona o le Eseta o setausamiga feavea'ie mafai ona tupu faalua le aso lava e tasi i le tausaga; o mea tutupu e lua na vaevaeina o le "a'o le'i o'o i le Eseta" ma le "ina ua mae'a le Eseta".
I le Kerisimasi poʻo le Nativity Style, na amata le tausaga fou ia Tesema 25. Sa faʻaaogaina lea i Siamani ma Egelani seʻia oʻo i le seneturi lona sefulutasi,[18]ma i Sepania mai le seneturi lona sefulufa i le seneturi lona sefuluono.
Equinox i sauteo le aso (e masani lava Setema 22) o le “Aso o le Tausaga Fou” i leKalena a le Ripupulika Farani, lea sa faʻaaogaina mai le 1793 i le 1805. O le primidi Vendémiaire lea, o le aso muamua o le masina muamua.
Taimi na lafoina ai: Ianuari-04-2023
